Na Korzu se prikupljaju potpisi da riječki most ponese ime Daria Ottavianija, legende riječkog rocka

LP udruga Riječkih rockera 60-tih pokrenula je peticiju za imenovanje jednog riječkog mosta po Dariu Ottavianiju, lideru i jednom od osnivača Uragana, prvog rock sastava u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Potpise su na Korzu dali brojni građani, sportaši, glazbenici i pripadnici mlađih generacija.

RIJEKA – Na riječkom Korzu danas se prikupljaju potpisi za inicijativu kojom se traži da jedan od riječkih mostova dobije ime po Dariu Ottavianiju, glazbeniku, kulturnom djelatniku i jednoj od važnih osoba riječke rock povijesti.

Inicijativu je pokrenula LP udruga Riječkih rockera 60-tih, a peticiju su, prema navodima organizatora, potpisali brojni Riječani, među njima sportaši, glazbenici i mladi.

U udruzi smatraju da most koji povezuje dvije strane Rijeke treba imati vlastito ime te predlažu da ono bude posvećeno čovjeku koji je svojim djelovanjem obilježio jednu od najvažnijih etapa razvoja riječke rock scene.

Dario Ottaviani i počeci riječkog rocka

Dario Ottaviani bio je lider i jedan od osnivača VIS-a Uragani, prvog rock benda u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji. Sastav je djelovao od 1960. do 1970. godine, a prvi nastup imao je 1961. godine.

U prvoj postavi bili su Dario Ottaviani na solo gitari, Milan Marčan na ritam gitari, Marijan Peharda na pianinu i Ratko Štiglić za bubnjevima.

O počecima Uragana i njihovom značaju za riječku glazbenu povijest više je puta govorio Velid Đekić, jedan od najboljih poznavatelja glazbene i kulturne povijesti Rijeke.

Kako je opisivao, Ottaviani je još kao učenik prvog razreda u priču ušao s prepoznatljivim rockerskim imidžom. Njegov izgled, osobito naočale, podsjećali su na tadašnje rock-heroje poput Buddyja Hollyja i Hanka Marvina.

Uragani su obilježili eru riječkih plesnjaka, koji su završavali najkasnije oko pola jedanaest navečer, ali i nastupe na različitim, danas pomalo neobičnim mjestima – od mjesnih zajednica i domova do rukometnih igrališta i amaterskih kazališta.

Jedna od najpoznatijih pjesama benda bila je kultna „Školjka“, s kojom su Uragani 1966. godine nastupili na Melodijama Istre i Kvarnera.

Kako su Uragani dobili ime?

Zanimljiva je i priča o samom imenu benda. Prema zapisu Velida Đekića, 7. siječnja, dok su članovi sastava razgovarali na Korzu, pod Gradskim tornjem, Ottaviani je predložio da se sastav više ne predstavlja opisnim nazivima poput „ritmički orkestar Amaterskog kazališta“ ili „ritmička sekcija“.

Inspiriran glazbenim uzorima Johnnyja i njegovog društva, predložio je ime Hurricanes. No, kako je opisao Đekić, dečki su zaključili da bi ime trebalo prilagoditi domaćem podneblju – tako su nastali Uragani.

Od Uragana do savjetnika mlađim generacijama

Nakon prestanka rada Uragana 1970. godine, Ottaviani nije napustio glazbu. Bio je član popularnog sastava Neda, Miljenko i Dario, a svojim je iskustvom pomagao i educirao mlađe kolege te nastavio sudjelovati u oblikovanju riječke glazbene scene.

Njegov životni put, međutim, nije ostao vezan samo uz glazbu.

Dario Ottaviani rođen je na Sušaku, a Ružićeva ulica bila je njegovo dječje igralište. Školovao se na Sušačkoj gimnaziji i Pedagoškoj akademiji u Rijeci, a uz Sušak i Rijeku tijekom života posebno se vezao uz Lovran.

Kada je obiteljski dom osnovao u Lignju, Lovran je postao središte njegova života i stvaralaštva. Tako su Sušak i Lovran postali njegova dva voljena grada – prvom je ostao vjeran kao član Kluba Sušačana, dok je drugom posvetio velik dio svojih najplodonosnijih godina.

Čovjek koji je čuvao tradiciju Lovranšćine

Ottaviani je bio i izrazito aktivan u očuvanju lokalne baštine. Bio je predsjednik udruge Ognjišće iz Lovrana, posvećene očuvanju tradicije, običaja i kulturne baštine ovoga kraja.

Bavio se i likovnim stvaralaštvom, a njegovi kalendari, prospekti, razglednice i brošure i danas se čuvaju u privatnim zbirkama. Istodobno je bio strastveni sakupljač starih etnografskih predmeta.

U radu udruge Ognjišće posebno se zalagao za očuvanje starina, tradicije i običaja Lovranšćine.

Njegov društveni angažman došao je do izražaja i u lokalnoj samoupravi. Od 2. siječnja 1996. do 13. svibnja 1997. godine obnašao je dužnost načelnika Općine Lovran.

Bile su to prve poratne godine, kada se lokalna samouprava praktički postavljala na nove temelje. Ottaviani je, zahvaljujući iskustvu iz prethodnog razdoblja i poznavanju rada lokalne samouprave, dao značajan doprinos radu općinskih službi, osobito razvoju kulturnih djelatnosti.

Pokretao je i sudjelovao u brojnim kulturnim događanjima – od likovnih manifestacija i ljetnih glazbenih programa do predavanja i drugih aktivnosti povezanih s tradicijom Lovranšćine.

Zalagao se i za razvoj turizma, posebno zdravstvenog turizma, a bio je i jedan od pokretača prvog općinskog glasila Bilten Općine Lovran.

U razdoblju kada su se stvarali temelji nove općinske infrastrukture pristupilo se, među ostalim, izradi geodetskih podloga, projektnih i planskih dokumenata te evidentiranju općinske imovine. U njegovu tadašnjem radu, kako se ističe, važnu ulogu imali su entuzijazam i brojni sati volonterskog angažmana.

Zašto baš most?

Upravo zbog njegova doprinosa glazbenoj, kulturnoj i društvenoj povijesti Rijeke i šireg područja, LP udruga Riječkih rockera 60-tih smatra da bi ime Daria Ottavianija bilo primjereno za jedan od riječkih mostova.

Riječ je o mostu nedaleko od Konta koji povezuje dvije strane grada. Iz LP Rocka, međutim, ističu da je sam most bez vlastitog imena, poput još desetak riječkih mostova, te smatraju da zaslužuje zaseban naziv, neovisan o nazivu trga.

Posebno ističu i činjenicu da je riječ o prvom mostu izgrađenom nakon 1945. godine.

Peticijom žele pokrenuti inicijativu da upravo taj most dobije ime po Dariu Ottavianiju – čovjeku koji je kao jedan od pionira riječkog rocka ostavio trag mnogo širi od same glazbe.

Njegov život povezao je Sušak, Rijeku i Lovran, rock glazbu, kulturu, lokalnu samoupravu i očuvanje tradicije. Upravo tu širinu njegova djelovanja organizatori peticije ističu kao razlog zbog kojeg smatraju da bi njegovo ime trebalo ostati trajno upisano u riječki gradski prostor.

O tome hoće li inicijativa rezultirati službenim imenovanjem mosta odlučit će nadležna gradska tijela, no današnje prikupljanje potpisa na Korzu prvi je korak prema otvaranju te teme u javnosti.

Follow @torpedo_media