Murali kao glas zajednice: u Klubu Palach otvorena rasprava o umjetnosti, politici i sjećanju

Panel “Murali otpora” u Klub Palach okupio međunarodne i domaće umjetnike koji su istaknuli murale kao alat društvene promjene i kolektivnog pamćenja

Rijeka - U sklopu projekta Murali otpora, koji povezuje suvremenu uličnu umjetnost s nasljeđem antifašističkog pokreta, u Klub Palach održan je panel-razgovor koji je otvorio važna pitanja o ulozi murala u društvu, politici i kolektivnom sjećanju.

Sudionici panela – Roc Blackblock, Alma Prelec i Tanja Blašković – iz različitih su perspektiva govorili o muralima kao živom mediju koji oblikuje i odražava zajednicu.

Razgovor je moderirao Eric Ušić, koji je istaknuo kako umjetnost nadilazi granice država i vremena, osobito kada je riječ o povijesnim traumama poput Španjolski građanski rat i antifašističke borbe.

Profesorica Prelec podsjetila je kako su umjetničke forme, poput kazališta, tijekom 1990-ih služile kao način suočavanja s aktualnim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije. Kroz interpretaciju “tuđih” povijesnih događaja umjetnici su zapravo govorili o vlastitoj stvarnosti, koristeći umjetnost kao ogledalo društva.

Za razliku od akademskog pristupa, Roc Blackblock murale promatra kroz prizmu aktivizma. Javne površine opisuje kao “kulturno bojište” i “termometar društva”, naglašavajući kako murali nisu samo estetski element, već snažan politički alat. Posebno je istaknuo važnost zajednice u stvaranju murala, naglasivši da njihovo značenje proizlazi iz interakcije s lokalnim stanovništvom.

Sličan stav dijeli i Tanja Blašković, koja u svom radu naglasak stavlja na participaciju. Umjesto stvaranja za zajednicu, ona stvara zajedno s njom – uključujući građane u proces nastanka murala. Time, kako ističe, umjetnost ne mijenja samo izgled prostora, već i način na koji ga ljudi doživljavaju i koriste.

Panel je simbolično održan u riječkoj Kružna ulica, prostoru koji sam po sebi predstavlja “živi arhiv” generacija i njihovih priča. Blašković je naglasila kako se ta ulica neprestano mijenja pod utjecajem zajednice koja je koristi, stvarajući slojeve značenja kroz vrijeme.

Upravo ta promjenjivost murala bila je jedna od ključnih tema rasprave. Sudionici su se složili da murali mogu biti i trajni spomenici i prolazni izrazi trenutka, ali da obje forme imaju jednaku vrijednost. Kao takvi, oni postaju svojevrsni vizualni dijalog između prošlosti i sadašnjosti.

Zaključno, panel je pokazao kako murali nisu samo umjetnički izraz, već i sredstvo komunikacije, otpora i zajedničkog identiteta. Grad, kako su istaknuli sudionici, nije statičan prostor, već živi organizam – a murali su njegov vidljivi, dinamični trag.

Follow @torpedo_media