Primorsko-goranska županija iznad nacionalnog prosjeka po broju liječenih zbog droga
Autor: Karmen Bosnić 29.09.2026
U dnevnoj bolnici KBC-a Rijeka zabilježeno je 82 boravka, što je 20,7 posto svih boravaka u dnevnim bolnicama na razini države, više nego u bilo kojoj drugoj bolnici
RIJEKA - Primorsko-goranska županija među onima je u kojima je stopa osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari viša od hrvatskog prosjeka, pokazuju podaci Registra ovisnosti koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
U Hrvatskoj je lani liječeno 228 osoba na 100.000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine. Najviša je stopa u Šibensko-kninskoj (497,5), Istarskoj (493,6) i Zadarskoj županiji (492,3), a iznad nacionalnog prosjeka su i Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija te Grad Zagreb.
Zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari lani su u Primorsko-goranskoj županiji liječene 602 osobe, a stopa liječenih od 370,1 na 100.000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine znatno je viša od državnog prosjeka od 228,0. To pokazuje izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) prema podacima Registra ovisnosti.
Primorsko-goranska je među sedam županija, uključujući Grad Zagreb, u kojima je stopa liječenih iznad nacionalnog prosjeka.
Od 602 liječene osobe u Primorsko-goranskoj županiji, njih 531 liječeno je zbog opioida, uz stopu od 326,5 na 100.000 stanovnika (nacionalna je 173,9). Prvi put liječeno je 47 osoba, što je 7,8 posto liječenih u županiji, a od toga je pet osoba (10,6 posto) liječeno zbog opioidnog tipa ovisnosti.
Po podacima o izvanbolničkom liječenju, služba unutar Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije lani je liječila 573 osobe, što je 12,3 posto svih liječenih u službama za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti u Hrvatskoj. Zbog opioida u toj je službi liječeno 517 osoba (13,3 posto). Veći udio od nje ima samo služba u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s 14 posto liječenih.
U bolničkom liječenju mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih uporabom droga, Klinički bolnički centar Rijeka lani je liječio 89 osoba, uz 102 stacionarna boravka (4,9 posto svih u Hrvatskoj). U dnevnoj bolnici KBC-a Rijeka zabilježeno je 82 boravka, što je 20,7 posto svih boravaka u dnevnim bolnicama na razini države, više nego u bilo kojoj drugoj bolnici.
Na razini Hrvatske, lani je na liječenje došlo 5.565 osoba, od toga oko tri četvrtine zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (4.241 osoba ili 76,2 posto), a zbog neopijata 1.324 osobe (23,8 posto). U 2024. na liječenje je došlo 5.904 osobe. Smanjuje se broj osoba koje prvi put ulaze u tretman, osobito zbog opioida: od ukupno 612 prvi put liječenih, 85 (13,9 posto) liječeno je zbog opioidne ovisnosti, a 527 (86,1 posto) zbog neopijata.
Osobe srednje dobi s opioidima kao glavnim sredstvom ovisnosti i dalje čine najveću skupinu među korisnicima liječenja, dok se među mlađim dobnim skupinama bilježi porast zahtjeva za liječenjem zbog uporabe sintetskih kanabinoida i amfetamina. Prosječna dob liječenih u posljednjih se deset godina povećala za gotovo osam godina, na 40,5 godina za žene i 42,8 za muškarce.
Problem zlouporabe psihoaktivnih tvari najčešće prvo prepozna obitelj (55,8 posto), zatim prijatelji (14,5 posto) i policija (10,8 posto). Najveći broj osoba (58,7 posto) na liječenje se javio samoinicijativno, a liječnici primarne zdravstvene zaštite drugi su najčešći izvor upućivanja, s 14 posto.
Najveći udio liječenih osoba činile su nezaposlene osobe, njih 2.072, odnosno 37,2 % svih liječenih osoba. Nezaposlenost je bila češća među ženama. Među ženama je bilo 44,9 % nezaposlenih, a među muškarcima 35,6 %. Učenici su činili 3,8 %, a studenti 0,8 % svih liječenih osoba. U obje skupine udio žena bio je veći. Među ženama je bilo 5,9 % učenica i 1,9 % studentica, u odnosu na 3,3 % učenika i 0,6 % studenata među muškarcima.
Umirovljenici i invalidski umirovljenici činili su ukupno 6,8 % liječenih osoba, a 2,7 % osoba bavilo se samostalnom djelatnošću.
Najčešće droge po tipu liječenja u Hrvatskoj (2025.)
1. Heroin – 3.699 osoba, daleko najčešće sredstvo (66,5 %)
2. Kanabinoidi – 633 osoba (11,4 %)
3. Kokain – 314 osoba (5,6 %)
4. Amfetamini – 212 osoba (3,8 %)
5. Buprenorfin – 344 osoba (6,2 %)
6. Metadon – 137 osoba (2,5 %)
7. Ostali stimulansi – 252 osoba (4,5 %)
8. Benzodiazepini – 37 osoba (0,7 %)
9. Sintetski kanabinoidi – 22 osobe (0,4 %)
