NZZJZ PGŽ dio međunarodnog projekta usmjerenog na jačanje otpornosti riječnih područja na klimatske promjene

Jedan od takvih projekata jest međunarodni projekt STRIVER (Strengthening Transboundary Institutional Water Governance and Climate Change Resilience), Jačanje otpornosti pograničnih riječnih područja na klimatske promjene s naglaskom na ekstremne hidrološke događaje.

Rijeka - Zaštita zdravlja ljudi usko je povezana s očuvanjem okoliša i održivim upravljanjem prirodnim resursima. Klimatske promjene i sve učestaliji ekstremni hidrološki događaji predstavljaju sve veći izazov za javno zdravstvo, zbog čega Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije kontinuirano sudjeluje u projektima koji pridonose razvoju održivih i znanstveno utemeljenih rješenja.

Jedan od takvih projekata jest međunarodni projekt STRIVER (Strengthening Transboundary Institutional Water Governance and Climate Change Resilience), Jačanje otpornosti pograničnih riječnih područja na klimatske promjene s naglaskom na ekstremne hidrološke događaje.

STRIVER se provodi u okviru programa Interreg Slovenija - Hrvatska 2021. - 2027., a usmjeren je na razvoj zajedničkih rješenja za učinkovitije upravljanje vodnim resursima u prekograničnom području te povećanje otpornosti riječnih slivova na sve izraženije posljedice klimatskih promjena. Projekt okuplja znanstvene institucije, javnozdravstvene ustanove i regionalne dionike iz Hrvatske i Slovenije koji će kroz zajednički rad razvijati nove modele suradnje, provoditi pilot-aktivnosti te izrađivati akcijske planove za dugoročno i integrirano upravljanje klimatskim rizicima. Poseban naglasak stavlja se na očuvanje kvalitete voda, zaštitu stanovništva te jačanje otpornosti lokalnih zajednica na posljedice klimatskih promjena.

Vodeći partner projekta je Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, dok su uz Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije hrvatski partneri Primorsko-goranska županija te Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“. Projektni konzorcij čine i četiri partnerske institucije iz Republike Slovenije, točnije Univerza v Ljubljani, Razvojni center Novo mesto, Inštitut za vode Republike Slovenije te Inštitut za sanitarno inženirstvo, čime STRIVER predstavlja primjer snažne prekogranične suradnje u području zaštite okoliša i javnog zdravstva.

Projekt je prijavljen na program Interreg Slovenija – Hrvatska u veljači 2025. godine, a njegova provedba započela je 1. ožujka ove godine te traje do 31. kolovoza 2028. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.318.444,94 eura, pri čemu se 80 posto sredstava sufinancira iz programa Interreg. Proračun Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije iznosi 108.543,96 eura, također uz 80-postotno sufinanciranje iz programa Interreg.

„Sudjelovanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u projektu STRIVER predstavlja nastavak našeg strateškog usmjerenja prema povezivanju javnog zdravstva, znanosti i interdisciplinarne suradnje u cilju zaštite zdravlja stanovništva. Kao nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ali i ustanova koja kroz svoje stručne odjele, akreditacije i certifikate kontinuirano razvija najviše standarde kvalitete, prepoznajemo važnost aktivnog uključivanja u europske projekte koji odgovaraju na suvremene izazove. Kroz ovaj projekt dodatno ćemo pridonijeti razvoju znanja i rješenja koja će pomoći u prilagodbi klimatskim promjenama, smanjenju rizika od ekstremnih hidroloških događaja te boljoj zaštiti stanovništva i okoliša“, rekao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije izv. prof. dr. sc. Željko Linšak, dipl. sanit. ing.

U provedbi projekta ispred Nastavnog zavoda sudjeluju prof. dr. sc. Darija Vukić Lušić, dipl. sanit. ing., izv. prof. dr. sc. Marin Glad, dipl. sanit. ing., izv. prof. dr. sc. Dijana Tomić Linšak, dipl. sanit. ing. te nasl. izv. prof. dr. sc. Arijana Cenov, dipl. sanit. ing., koji svojim stručnim znanjima iz područja zdravstvene ekologije, sanitarnog inženjerstva i javnog zdravstva pridonose razvoju zajedničkih metodologija za procjenu klimatskih i zdravstvenih rizika.

Projektne aktivnosti obuhvaćaju prikupljanje i objedinjavanje podataka, analizu postojećih sustava upravljanja vodnim resursima, procjenu utjecaja klimatskih promjena na okoliš i društvo, analizu zdravstvenih rizika te razvoj scenarija klimatskih promjena i mjera prilagodbe. Rezultati projekta poslužit će kao stručna podloga za prostorno planiranje te donošenje učinkovitijih odluka u upravljanju vodnim resursima na prekograničnom području.
„Kvalitetno upravljanje vodnim resursima nije moguće bez dostupnih i usporedivih podataka. Naš je cilj uspostaviti jedinstvene protokole između Hrvatske i Slovenije, unaprijediti razmjenu informacija te osigurati kontinuirano praćenje, posebice mikrobiološke kvalitete voda. Samo na temelju pouzdanih podataka možemo pravodobno procijeniti rizike za zdravlje ljudi i učinkovito odgovoriti na izazove poput poplava, suša i drugih ekstremnih događaja.“, istaknula je prof. dr. sc. Darija Vukić Lušić, dipl. sanit. ing.

Prva projektna aktivnost bila je usmjerena na uspostavu prekogranične suradnje između projektnih partnera te izgradnju zajedničke stručne platforme za razmjenu podataka i iskustava. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u toj aktivnosti usko je surađivao sa slovenskim Inštitutom za sanitarno inženirstvo na uspostavi komunikacije s lokalnim tijelima nadležnima za zdravstvena i sanitarna pitanja u obje države.

„Ovaj projekt predstavlja jedinstvenu interdisciplinarnu platformu koja okuplja osam institucija i stručnjake iz različitih znanstvenih područja, od hidrologije i vodnog gospodarstva, preko zaštite okoliša i prostornog planiranja, pa sve do javnog zdravstva. Upravo kroz povezivanje tih različitih perspektiva možemo razviti cjelovit pristup upravljanju vodnim resursima i odgovoriti na sve složenije izazove koji proizlaze iz promjena u okolišu. U okviru prve aktivnosti naš Zavod surađuje s Inštitutom za sanitarno inženirstvo, pri čemu smo usmjereni na detaljnu analizu zdravstvenih aspekata vode. Naš cilj nije samo razumjeti trenutačno stanje, već razviti znanstveno utemeljene modele koji će omogućiti pravovremenu identifikaciju rizika i stvaranje održivih rješenja za zaštitu zdravlja ljudi i kvalitete vodnih sustava“, rekla je izv. prof. dr. sc. Dijana Tomić Linšak, dipl. sanit. ing.

U sklopu aktivnosti provedena je analiza postojećeg zakonodavnog okvira i organizacije sustava, prikupljeni su podaci o javnozdravstvenim protokolima te postojećim bazama podataka o kvaliteti vode za piće i mikrobiološkom stanju voda u pograničnom području. Također, zajednički je odabrano i pilot područje projekta.
„Kao projektni partneri zajednički smo se usuglasili da upravo rijeka Kupa bude pilot područje projekta STRIVER. Naša će uloga, kao Zavod, biti analiza podataka za hrvatsko pogranično područje, a dobiveni rezultati objedinjavat će se s rezultatima slovenskih partnera kako bi se dobio cjelovit uvid u stanje na području cijelog riječnog sliva“, istaknula je nasl. izv. prof. dr. sc. Arijana Cenov, dipl. sanit. ing.

Uz analizu podataka i njihovo objedinjavanje, projekt će se fokusirati i na pregled povijesnih incidenata povezanih s kvalitetom voda na području sliva rijeke Kupe, čime će se dobiti uvid u dosadašnje izazove i obrasce pojavljivanja rizika.
„Za Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije sudjelovanje u projektu STRIVER predstavlja iznimnu priliku za dodatno unapređenje međunarodne suradnje u području zdravstvene ekologije, razmjenu ekspertize s vodećim stručnim institucijama te razvoj integriranih metodologija za procjenu zdravstvenih rizika povezanih s kvalitetom voda. Kroz zajednički rad želimo pridonijeti stvaranju otpornijih sustava upravljanja vodnim resursima koji će odgovoriti na izazove klimatske budućnosti“, kazao je izv. prof. dr. sc. Marin Glad, dipl. sanit. ing.

U nastavku provedbe projekta partneri će razvijati zajedničke modele procjene klimatskih i zdravstvenih rizika, provoditi pilot-aktivnosti na odabranim područjima, analizirati zdravstvene rizike te razvijati scenarije klimatskih utjecaja i mjera prilagodbe. Isti tako, izradit će se akcijske planove koji će doprinijeti učinkovitijem upravljanju vodnim resursima i zaštiti stanovništva u prekograničnom području.

„Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova za javno zdravstvo današnjice, a naša je odgovornost razvijati modele i suradnje koje će omogućiti pravodobnu prevenciju i zaštitu zdravlja zajednice. Kroz ovakve projekte ne samo da razmjenjujemo znanja i iskustva, već stvaramo temelje za otporniji zdravstveni sustav i sigurnije okruženje za buduće generacije“, zaključio je ravnatelj.

Follow @torpedo_media