[VIDEO/FOTO] Rič na rič: Predstavljen čakavski glosarij Radovana Tadeja

Radovan Tadej

U uvodnom obraćanju izdavač i nakladnik Franjo Butorac naglasio je kako je knjiga svojevrsna kruna Tadejevog dugogodišnjeg rada...

Viškovo - U prostoru ustanove Ivan Matetić Ronjgov, pred brojnom publikom, predstavljena je knjiga Rič na Rič – čakavski glosarij autora Radovana Tadeja. Ovo obimno i vrijedno izdanje govori o bogatstvu čakavskog jezičnog nasljeđa te predstavlja rezultat više desetljeća autorova istraživanja, zapisivanja i pjesničkog oblikovanja manje poznatih riječi iz čakavskog područja.

Knjigu je izdala Naklada Kvarner, a predstavljanju su, uz autora, sudjelovali urednici i suradnici: Franjo Butorac, Marina Hajdinić i Vlasta Sušanj Kapićeva. Program je moderirao Darko Čargonja, a glazbeni ugođaj priredila je Ženska klapa SIS u sastavu Veronika Bratović, Klara Srok te Marta i Klara Sušanj.

Veli projekt jezičnog nasljeđa

U uvodnom obraćanju izdavač i nakladnik Franjo Butorac naglasio je kako je knjiga svojevrsna kruna Tadejevog dugogodišnjeg rada:

„Svaka nova knjiga je kao novo dijete. Ali čini mi se da je ova knjiga točka na i njegova golemog truda koji je više od četrdeset godina ulagao u istraživanje.“

Tadej je godinama prikupljao riječi iz različitih mjesnih govora kojima se danas sve rjeđe služi, a koje polako nestaju pod utjecajem globalizacije i standardizacije jezičnog izraza.
Sakupljeno je više od 3.000 riječi koje su, uz objašnjenja, popraćene i pjesničkim tekstovima.

Posebno je istaknuto kako je autor svaku riječ pratio pjesmom u kojoj ona dobiva umjetnički, simbolički i emotivni kontekst.

Od duhovitog do mističnog

Butorac je publici pročitao dva upečatljiva primjera iz knjige – pjesničku obradu riječi sanja te razigranu, humorističnu, ali i lingvistički zanimljivu obradu izraza poput pizdogljed, pizdohaljac i pizdohrančić, kojima je autor pridružio i zanimljive etimološke napomene i regionalne poveznice.

Tadej je dodatno pojasnio proces nastanka svoje poezije, ističući kako je neke pjesme bilo nemoguće prenijeti na standardni hrvatski jezik, jer se njihova izvornost i semantika gube izvan čakavskog izričaja. Primjer pjesme „Sanja pusta jednog sanjalice“ pokazao je kako čakavština može u sebi nositi slojeve značenja, ritma i asocijacija koji se teško prevode.

Čakavština kao kulturna vertikala

U emotivnom osvrtu, urednica Marina Hajdinić naglasila je dugogodišnji utjecaj Radovana Tadeja na čakavsko stvaralaštvo te ispričala kako je fotokopirani primjerak njegove prve zbirke čuvala godinama:

„To mi je bila jedna luč, jedan putokaz… zato ti radovane, veliko hvala.“

Podsjetila je i na autorov doprinos lokalnoj kulturnoj baštini kroz putopis o Pavlu Vidasu i knjigu o Josipu Barohmiću, uz koje je snimljen i dokumentarni film.

Urednica Vlasta Sušanj Kapićeva istaknula je da je čakavština, kao i kajkavština, nezaobilazan dio hrvatskog jezičnog identiteta te da njezina očuvanost i valorizacija predstavljaju nužnost:

„Jezične dragocinosti poput čakavštine i kajkaštine zahtijevaju uvažavanje i divljenje, a nikako prezir i omalovažavanje.“

Tri tisuće svjedoka jednog svijeta

Na kraju, autor je naglasio važnost knjige kao svjedočanstva:

„Ovo je leksički vodič za istraživanje jednog svijeta kojeg više nema.“

Riječ „krstijani“, korištena u knjizi, istaknuta je kao izraz koji označava sve ljude – cio narod – a ne samo vjernike u sakralnom smislu.

Rič na rič tako ostaje kao vrijedna, pjesnički nadahnuta i leksikografski značajna antologija čakavskog jezika, doprinos hrvatskom kulturnom identitetu i nerazdvojni dio jezične baštine.

Follow @torpedo_media

Rič na rič: Predstavljen čakavski glosarij Radovana Tadeja